Ćićarija

Na sjeveru Istre uzdiže se Ćićarija, brdovita visoravan bijelih vapnenačkih litica prekrivenih zelenilom koja se proteže od zaleđa Trsta i Kopra sve do Rijeke i Opatije. Njezin se sjeverni, manji dio, prostire kroz Sloveniju, a južni, veći, kroz Hrvatsku. Ovaj planinski vijenac dug je 45 kilometara i širok 15, ponegdje 10 kilometara, a visok 700 do 800 metara. Morfološko je obilježje područja planinski niz uzvisina i udolina položenih u dinarskom smjeru zbog čega Ćićarija ima specifičnu ljuskavu strukturu. Zaravnjene terase oblikuju udoline s pašnjacima i šumskim pokrovom, a izdignuti dijelovi vrhunaca vapnenačkih naslaga ogoljeni su. Glavni dio oblikovan je kao niz paralelnih grebena s udolinama i terasama između njih u kojima su smještena mala polja s naseljima. 

 

Najviši vrh Ćićarije jest Veliki planik koji svoju visinu bilježi na 1 272 metra s kojih se pruža zapanjujuća panorama koja rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Tu je i Županj vrh s 1 138 metara i znatno dostupniji za posjetitelje za razliku od Brajkovog vrha, koji se nalazi na samoj strmini stijena. Spomenimo i travnati Orljak visok 1 106 metara, koji, smješten na sjeverozapadnom dijelu Ćićarije, gleda na Opatijsku rivijeru.

 

Ova istarska planina krije svoju zaštićenu prirodu u kojoj se ističu kesteni i maruni dok su bijeli grab i hrast medunac manje zastupljeni. Kada je riječ o zaštićenom biljnom svijetu, svakako vrijedi spomenuti zvončiće i lukavičavog ljiljana, jaglac, kao i brojne vrste orhideja.

 

Najbolji način za istraživanje prirodnih ljepota Ćićarije je šetnja označenim planinarskim stazama.