Pet kilometara južnije od Tinjana na mjestu željeznodobne gradine i kasnije rimske utvrde nalazi se Kringa, drugo po veličini naselje u općini Tinjan. Među nalazima iz mlađeg kamenog doba ističu se neobični, gotovo umjetnički izrađeni idoli. U pisanim se izvorima Kringa spominje od 1102. pod imenima Curitico ili Coriticum. Danas je Kringa sve poznatija po Juri Grandu, najstarijem europskom vampiru i neobičnim događajima koje je u vezi s njim zabilježio J. Valvasor.
U središtu naselja je župna crkva svetog Petra i Pavla iz 1787., a trg krase i dvije rustikalne kamene cisterne i stablo ladonje. Iz Kringe potječe poznati istarski svećenik i javni radnik Božo Milanović (1890. - 1980.), jedan od predstavnika Istre na mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon rata. Njemu je u čast postavljena spomen ploča na zgradi u kojoj je živio i radio. Ovo malo mjesto ima još tri manje, ali starije crkvice koje možemo obići u kraćoj kružnoj šetnji: crkvu svete Ane iz 1558. na groblju, svete Katarine i crkvu svetog Antuna Opata te rustikalnu kalvariju sagrađenu 1876.
Jure Grando i devetorica hrabrih
Jure Grando je najstariji imenom i prezimenom u pisanim dokumentima zabilježeni europski vampir. Svjedočanstvo o njegovoj eliminaciji 1672. godine zapisao je u svojoj knjizi Slava vojvodine Kranjske (objavljenoj 1689.), slovenski putopisac Janez Vajkard Valvasor, na osnovu vlastitih razgovora sa sudionicima tog događaja. Prema Valvasorovom zapisu, Jure Grando je bio mještanin Kringe koji je umro i na uobičajen način bio sahranjen 1656. godine, ali je već prve noći nakon ukopa (i tako svakoga dana kroz šesnaest godina!) ustajao iz groba, obilazio Kringu i lupao na vrata kuća (u kojima bi malo poslije netko umro), a također je svake noći pohodio svoju udovicu i prisiljavao je na izvršenje bračnih dužnosti. Nakon šesnaest godina takvog terora, križanski župan Miho Radetić okupio je devetoricu mještana koji su iskopali Grandov grob. U grobu su našli potpuno očuvano tijelo rumenih obraza, a nakon što ga nisu uspjeli probiti glogovim kolcem, odrubili su mu glavu i zatrpali grob. Nakon toga, zaključuje Valvasor svoj zapis, Jure Grando više nikad nije uznemiravao mještane Kringe.
Priča o istarskom vampiru Juri Grandu iz Valvasorovog djela prenošena je u mnoge druge zbornike jezovitih priča, među njima i u čuveni vampirski zbornik engleskog autora i svećenika Montague Summersa. Priča je posredstvom almanaha Rajnski antiquarius ušla i u jedan zbornik kojeg je uredio poznati nobelovac Hermann Hesse. Postoje indicije da je upravo priča o Juri Grandu bila nadahnuće za prvu ikad napisanu vampirsku prozu u europskoj i svjetskoj književnosti, novelu "Vampir" Johna Polidorija (1819.), nastalu prema predlošku Georgea Gordona Byrona, i da je tako vampir iz Kringe neposredno nadahnuo čitav jedan književni (a kasnije i filmski) žanr, čija popularnost ne jenjava do današnjih dana. Posljednjih godina priča o vampiru Juri Grandu temelj je za književne, kulturne i turističke programe koji se pokreću i razvijaju u Kringi i Tinjanu.
Europski suhozid
Na Dan Europe, 09. svibnja 2007. započela je na ulazu u Kringu gradnja Europskog suhozida koji će se protezati sve do Tinjana. Svaki posjetitelj-graditelj može ugraditi najviše jedan numerirani kamen i dobiti certifikat za svoje sudjelovanje u gradnji.