Pazin - Beram - Pazin (711)

 

Na stazu Pazin - Beram - Pazin krećemo iz turističkog ureda u Pazinu gdje se možemo opskrbiti potrebnim informativnim materijalima o stazi i o Bermu, prolazimo uz Pazinski kaštel, mostom preko Pazinske jame, uz kompleks nekadašnje tvornice Pazinka nakon koje se cestom penjemo na Gortanov brijeg. Odmah nakon Gortanovog brijega staza skreće lijevo na poljski put (oznake 711), koji nas vodi uz livade, po rubu šume te na kraju šumskim putem silazimo prema Bermu gdje izbijamo na asfalt između Berma (lijevo) i crkvice svete Marija na Škriljinah (desno). Prije nastavka puta osvježenje možemo potražiti u Bermu u konobi Vela Vrata. Od crkvice nastavljamo dalje makadamskom cestom koja se isprva blago, a kasnije sve strmije uzdiže na Findrlov brijeg. Tu se križa više planinarskih staza pa moramo biti oprezni na svakom od brojnih šumskih raskršća, sve dok nas na jednom od njih oznaka 711 ne usmjeri lijevo, van označene planinarske staze. Staza slijedi kolski put, djelomično popločen kamenjem, koji vodi nizbrdo u Pazin. Po dolasku na široki makadam skrećemo lijevo, a zatim ubrzo desno na traktorski put koji postaje sve uži i uži i na kraju izbija na vodopad Pazinski krov gdje prelazimo potok i ubrzo dolazimo u Pazin.

 

Gortanov brijeg

 

Već se 1177. na ovome brijegu spominje samostan Svetog Mihovila, koji je u 14. stoljeću napušten i dodijeljen lokalnim plemićima. Istarski razvod navodi da je desakralizirani samostan služio kao utočište pićanskom biskupu Drmitoru u vrijeme nerodnih godina u Pićnu pa je moguće da je baš to samostan u kojem je boravio i Dante Alighieri tijekom svog boravka u Istri. Pogled na Pazinsku jamu s Gortanovog brijega istovjetan je Danteovom opisu ulaska u Pakao: pitoma dolina kroz koju teče rječica koja dolazi do okomite stijene i tu ponire u zemlju. Brijeg se u 15. stoljeću naziva Kršanski brijeg, po svom vlasniku Andriji Kršanskom, koji je bio kapetan Pazina i Trsta. U prvoj polovini 17. stoljeća tu žive njihovi nasljednici plemići Tolzay, koji iz temelja obnavljaju crkvicu. Njih naslijeđuju Cavalieri, zatim Calligarichi, Weissenhausi pa Camusiji, koji su imali posjed do 1945. Danas većinu ovog povijesnog gospodarskog kompleksa koristi AZRRI (Agencija za ruralni razvoj Istre) koja je u dijelu prostora uredila Edukacijsko gastronomski centar Istre, a sjeverno od postojećeg naselja dograđen je gospodarski kompleks u koji će se smjestiti osnovno stado istarskog goveda ("boškarin") na čijoj zaštiti AZRRI radi više godina.

 

Beram

Beram je jedno od naselja sa najdužim kontinuitetom naseljenosti u Istri. Istraživanja pretpovijesne nekropole na južnim obroncima Berma pokazala su sa sigurnošću da je ovdje postojalo naselje još u željezno doba. Stožasti brežuljak ponad plodne doline bio je idealno mjesto za naselje gradinskog tipa, okruženo jednostavnim grubim zidom koji je slijedio konfiguraciju terena. Na ruševinama tih zidina dozidavala su se kasnije rimska utvrđenja i srednjovjekovni kašteli. I danas je u Bermu sačuvan zrakasti raspored ulica utemeljen u neka pradavna vremena. Istraživanja beramske nekropole 1883. godine bila su prva prava arheološka istraživanja u Istri te su dala obiman materijal kojim je rasvijetljeno ne samo pretpovijesno razdoblje Berma, već i čitave Istre. U srednjem je vijeku Beram utvrda na drugoj liniji obrane Pazinske knežije, te je beramski kaštel igrao važnu ulogu, ali je zbog toga trpio i česte napade i razaranja. Beram je bio jedan od najvažnijih centara srednjovjekovne glagoljaške pismenosti. Kod beramskih su popova glagoljaša dolazili na naukovanje đaci (žakani) iz velikog djela Istre. Svjedočanstva o tome ostavili su upisana glagoljicom na marginama beramskih liturgijskih knjiga ili urezana oštrim predmetom na freskama ukrašenom zidu crkvice Sv. Marija na Škriljinah. Crkva sv. Marije na Škriljinah na groblju 1 km sjeveroistočno od Berma, čuva u svojoj unutrašnjosti ciklus fresakaa Vincenta iz Kastva iz 1474., među kojima je najpoznatija freska "Ples mrtvaca". VIŠE

 

Atrakcije uz stazu:

• Pazinski kaštel
• Crkva sv. Marije na Škriljinah
• Pazinski krov